Ove se godine, diljem svijeta te u mnogim mjestima u Hrvatskoj, obilježava 500 godina od početka reformacije. Reformacija nije samo važna za Crkve reformacijske baštine, već za kulturu, povijest i ekonomiju Europe i svijeta uopće. U svom ushitu reformatori šire svoje ideje koristeći tiskarski stroj, koji je izumljen samo nekoliko godina prije početka reformacije. Tiskaju se brojne knjige, a najvažnija među njima je Biblija na narodnim jezicima. Biblija tako biva srž reformacije! Također, reformatori počinju opismenjivati nepismeno stanovništvo tadašnje Europe pa tiskaju početnice i abecedarijie. Konačno je i običan puk mogao čitati i živjeti Božju riječ. Tako ljudi postaju svjesni svoje vrijednosti jer su u Bibliji mogli pročitati da Bog ljubi čovjeka i milostivo oprašta grijehe — ako se pokaju. Sloboda misli i duha poprima jednu sasvim novu dimenziju! Pismen čovjek utječe na vlastitu ekonomiju, na društvo pa tako i na vlast. U reformaciji se naziru prvi počeci demokracije kakvu danas poznajemo diljem svijeta. Ne manje važno je da su i naši hrvatski reformatori imali veliki doprinos i utjecaj na hrvatsko društvo. Pa ipak, o reformaciji se kod nas jako malo govori. Na primjer, u našim gimnazijama pouka o reformaciji svedena je na svega pola stranice udžbenika — par sličica, nekoliko rečenica o Lutheru te informacija da reformacija nije ostavila prevelik trag u našim kraljevima. Čak i hrvatska enciklopedija samo ovlaš spominje reformaciju u Hrvatskoj. Ono što je možda najvažnije za kulturu i povijest hrvatskog naroda je da smo već 1562. godine imali i tiskali Novi zavjet na hrvatskom jeziku — među prvim narodima u tadašnjoj Europi. Negdje u isto vrijeme i Slovenci dobivaju Novi zavjet pod vodstvom Primoža Trubara. Kad se prevodi jedno tako veliko književno djelo nedvojbeno je da je došlo do standardizacije ondašnjeg slovenskog jezika. Zbog toga Trubar postaje ocem slovenskog jezika te se danas u Sloveniji Dan reformacije slavi kao neradni dan. Zanimljivo je da mi znamo više o Primožu Trubaru, nego o našim prevoditeljima.
Stipan Konzul i Antun Dalmatin preveli su Novi zavjet na hrvatski jezik. Radili su zajedno s Primožem Trubarom u Biblijskom zavodu u Urahu. Hrvatskom izdanju uvelike je pomagao varaždinski ban Ivan Ungnad. Nadalje, veliki reformator Matija Vlačić Ilirik, smatra se jednim od najvećih reformatora u Europi, nastavlja Lutherovo djelo. On je zaslužan da refomacija nije zatrta. Vlačić je bio jedan od najplodnijih reformatorskih pisaca onoga vremena. Veliki opus njegovih djela čuva se u Nacionaloj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koji je još uvijek uvelike neistražen. Danas mnogi svjetski teolozi proučavaju djelo Matije Vlačić Ilirika. Zašto se u Hrvatskoj o tome ne govori? Zašto naša djeca ne uče o tome u školi? Zašto se takovo blago ne istražuje i ne cijeni?
prop. Mladen Dominić
